Kopriva je zeleno blago proljeća

Iako je mnogi pamte po njezinim žarećim listovima, kopriva je zapravo jedna od najvrjednijih biljaka u tradicionalnoj prehrani i narodnoj medicini.

Kopriva je bogata vitaminima A, C i K, željezom, kalcijem, magnezijem i brojnim antioksidansima. Upravo zbog svojih nutritivnih svojstava smatra se prirodnim saveznikom organizma nakon zime te simbolom proljetne svježine i obnove energije. Nakon kratkog blanširanja kopriva gubi svoje žarenje i pretvara se u nježnu, baršunastu biljku bogatog okusa. Podsjeća na spoj špinata i mladog proljetnog bilja, ali s puno više karaktera. Od koprive nastaju juhe, variva, pite, rižota, nadjevi, pesto te domaći kruh i tjestenine. Nekada se brala iz nužde, a danas joj se vraćamo iz poštovanja prema prirodi i jednostavnoj hrani.

Juha od koprive

Sastojci:

- 1 l temeljca od korjenastog povrća

- 3 krumpira

- 200 g mlade koprive

- sol

- papar

- maslinovo ulje

Priprema

1. U temeljcu skuhati krumpir narezan na kockice dok potpuno ne omekša.

2.. Dodati opranu i kratko blanširanu koprivu te kuhati još nekoliko minuta, tek toliko da zadrži svoju svježinu i boju.

3. Sve dobro ispasirati u gustu, svilenkastu juhu.

4. Začiniti solju i paprom, a na kraju dodati malo kvalitetnog maslinova ulja koje će povezati okuse i dati punoću.

5. Poslužiti toplo, uz komad domaćeg kruha.

Varivo od koprive

Sastojci:

- temeljac od suhog mesa (500 g suhog mesa ili 1 manji buncek)

- 2 mrkve

- 1 korijen celera

- 2 češnja češnjaka

- 3–4 krumpira

- 250 g narezane koprive

- sol

- papar

Priprema

1. Suho meso kuhati polako dok potpuno ne omekša i otpusti bogat okus u temeljac.

2. Izvaditi ga, odvojiti od kostiju i narezati na komade.

3. U temeljac dodati mrkvu narezanu na kockice, celer, češnjak i krumpir.

4. Kada povrće omekša, dodati narezanu koprivu i kuhano meso.

5. Kratko prokuhati da se svi okusi sjedine. Posoliti po potrebi i obilno popapriti.

Savjet za branje koprive

Najbolje je brati mlade vrhove koprive u rano proljeće, dalje od prometnica i zagađenih mjesta.

Beru se u rukavicama, a nakon kratkog blanširanja potpuno gube svoja žareća svojstva.

Priroda često najviše daje upravo onime što na prvi dodir djeluje grubo.